POGLED ISKOSA: Jubilej zbirke Vujasinović
MILOŠA Vujasinovića (Beograd, 1971) znaju skoro svi u glavnom gradu i u zemlji koji se zanimaju za umetnine, mada on nastoji da se ne ističe i ne ide na otvaranja izložbi.
Reč je o nekoj vrsti heroja našeg kolekcionarstva. Često ometan i nipodaštavan u galerijskom i kolekcionarskom svetu, uspeo je nemoguće, ono što verovatno nikome drugom nije pošlo za rukom: da stvori veliku i kvalitetnu zbirku bez mnogo materijalnih ulaganja. Neki drugi imaju veće i vrednije kolekcije ali su u njih ulagali ogromna sredstva, ne samo novac već i stanove, automobile, manje jahte koje su menjali za umetnička dela. Vođen samo svojim sluhom za umetnost, intuicijom i velikim znanjem Vujasinović je praktično ni iz čega podigao svoju imperiju, umeo je da prepozna i probije se do važnih dela, da pronađe izgubljene slike i ostvarenja nestala sa svojim autorima iz žiže javnosti. Simon Dragović, jedan drugi kolekcionar, rekao je da su "Cigani spasli srpsku kulturu". Hiljade slika, crteža, grafika, skulptura, knjiga, kataloga i drugih umetničkih i dokumentacionih predmeta završilo bi na beogradskim deponijama da ih Romi nisu otrgli od đubrišta i za simbolične svote ponudili zainteresovanima i znalcima.
Vujasinović, međutim, nije ni isključivo jedan od tih revnosnih tragača po buvljacima i pijacama, kupuje umetnine i u specijalizovanim anktikvarnicama ali zna šta uzima i tim je čudo njegove zbirke veće. Od velike pomoći mu je da se tim poslom počeo baviti u SAD, gde je tržište uređeno i gde nema "šibicara", kako pojedine beogradske galeriste nazivaju slikari Ljubica Mrkalj i Slobodan Bob Đurđević. Neki naši galeristi bi da kupe sliku za 50, a da je prodaju za 1.000. Vujasinović zna da savlada taj predatorski instinkt jer je pre svega kolekcionar (a uobičajeno je da kolekcionari i trguju). Miloš Vujasinović, koji sakuplja razna domaća i inostrana dela od 1994. godine i sada slavi jubilej 30 godina svoje kolekcije, nije tipični sakupljač, on razbija stereotip o bogatom poslovnom čoveku koji iz hedonizma kupuje likovna dela kao statusne simbole. On pre svega aktivno doživljava umetnost, između ostalog je i likovni i vizuelni stvaralac.
Cenio ga je sjajni dr Stanislav Staša Živković, najbolji poznavalac rane srpske moderne, a Nikola Kusovac mu je u posveti u knjizi napisao "Jedinstvenom Milošu, skoro Obiliću našeg kolekcionarstva...". Reč je o stvaralačkom načelu nekoga ko aktivno unapređuje i razvija umetnički život i kao likovni umetnik klasičnih i novih medija.
Zato je neshvatljivo da premda ispunjava sve uslove nije mogao biti primljen u ULUS, taj socijalni klub posustalih avangardista. Miloš Vujasinović ne samo da živi od umetnosti, on često živi za umetnost. Fanatički posvećen istraživanju srpske likovne baštine, zanemario je lični život, decenijama nije otišao na odmor a nema ni privatni život. Za razliku od drugih on 24 sata živi za umetnost.
NEOČEKIVANA IZJAVA BERBOKOVE O HARKOVSKOJ OBLASTI: Bolno priznanje nemačke ministarke
NEMAČKA ministarka spoljnih poslova Analena Berbok priznala je ozbiljne poteškoće za Oružane snage Ukrajine u Harkovskoj oblasti.
18. 05. 2024. u 12:12
ZASTRAŠUJUĆE UPOZORENjE TRAMPA: Treći svetski rat bi mogao izbiti pre predsedničkih izbora u SAD
BIVŠI američki predsednik Donald Tramp izjavio je da bi za pet meseci preostalih do izbora u SAD mogao da izbije treći svetski rat zbog nesposobnosti aktuelnog američkog rukovodstva.
18. 05. 2024. u 09:45
KAKO JE KOSOVO I METOHIJA DOBILO IME? Različito poreklo i velika simbolka - naziv koriste SAMO SRBI
KOSOVO i Metohija veoma su značajan deo srpske istorije i tradicije, ali retki su oni koji znaju kako je tako važno podneblje našeg postanka i identiteta dobilo ime. Obe reči u nazivu nađe južne pokrajine imaju različito poreklo i veliku simboliku.
18. 05. 2024. u 11:47
Komentari (0)